Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Događanja CKPIS-a

Obilježeno deset godina CKPIS-a

Predstavljanjem svoje djelatnosti i okruglim stolom sveučilišni Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma proslavio je 14. lipnja 2022. u Sveučilišnoj knjižnici u Puli desetogodišnjicu rada. Prisutne u velikoj čitaonici pozdravili su Robert Matijašić kao rektor u vrijeme osnivanja Centra, prodekan Filozofskog fakulteta Ante Matan, koordinator istraživačkih potpora u Hrvatskoj zakladi za znanost Dario Lečić te Krunoslav Stojaković, voditelj ureda Zaklade Rosa Luxemburg za jugoistočnu Europu. Uvodno izlaganje o dosadašnjem radu Centra održao je Igor Duda istaknuvši istraživanja i projekte, potrebu zapošljavanja mladih znanstvenika, izdavačku djelatnost, skup Socijalizam na klupi, Doktorsku radionicu, međunarodnu mrežu i Newsletter te više od stotinu javnih događanja u organizaciji Centra. Na okruglom stolu Perspektive kulturoloških i povijesnih istraživanja socijalizma sudjelovali su Damir Agičić (izdavačka kuća Srednja Europa, Zagreb), Tvrtko Jakovina (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Tanja Petrović (Znanstveno-istraživački centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, Ljubljana) i Ines Prica (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb), uz Andreu Matoševića kao moderatora. CKPIS zahvaljuje Sveučilišnoj knjižnici na gostoprimstvu, gostima i publici na sudjelovanju te kolegicama i kolegama iz brojnih europskih sveučilišta i instituta na upućenim čestitkama.

 

Deset godina CKPIS-a

Poslije sedam javnih online predavanja u ciklusu Ljetni semestar CKPIS-a, kojima smo predstavili dio naših istraživanja, poslije tribine održane prošloga mjeseca u sklopu Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te poslije niza intervjua u našem mjesečnom Newsletteru (koji se nastavljaju i dalje), CKPIS u utorak, 14. lipnja 2022., u 11.00 sati u Sveučilišnoj knjižnici u Puli zaokružuje obilježavanje desete godišnjice svojega rada (Deset godina). Uz predstavljanje ukupne djelatnosti Centra, održat će se i okrugli stol Perspektive kulturoloških i povijesnih istraživanja socijalizma.

Na okruglom stolu sudjeluju Damir Agičić (izdavačka kuća Srednja Europa, Zagreb), Ulf Brunnbauer (Institut za studije istočne i jugoistočne Europe, Regensburg), Tvrtko Jakovina (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Tanja Petrović (Znanstveno-istraživački centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, Ljubljana) i Ines Prica (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb).

 

Ljetni semestar CKPIS-a: Igor Duda

Ovogodišnji ciklus online predavanja Ljetni semestar CKPIS-a zaključuje Igor Duda s temom Mjesne zajednice: samokritika u završnici jugoslavenskog socijalizma. Predavanje će se održati u utorak, 7. lipnja 2022., u 18.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/lad-fcf-rpe-ydv.

Godine 1988. oko 12 tisuća mjesnih zajednica u općinama širom Jugoslavije bilo je na prekretnici između 25 godina duge povijesti svojeg ustavnog postojanja i nove društvene reforme koja je zemlju trebala pripremiti za budućnost. Jesu li čovječnost i solidarnost te upravljanje radnika i građana zajedničkim interesima i potrebama do tada bili ostvareni i jesu li to bile vrijednosti koje je i dalje trebalo promicati? Analize uloge mjesnih zajednica iz posljednjih godina socijalizma pokazuju što im se tada zamjeralo, što ih je kočilo, kakva je bila kritika njihova djelovanja i s kojom je namjerom upućivana te koji su bili prijedlozi za poboljšanje i prilagodbu društvenog samoupravljanja i socijalističke izravne demokracije novim uvjetima.

 

Ljetni semestar CKPIS-a: Lada Duraković

U ciklusu predavanja Ljetni semestar CKPIS-a Lada Duraković nastupa s temom Kako animirati „okorjele neprijatelje teške muzike“? Iz rada pulskog ogranka Muzičke omladine. Predavanje će se održati u utorak, 24. svibnja 2022., u 18.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/lad-fcf-rpe-ydv.

U predavanju će biti predstavljene polazišne točke istraživanja institucionalnog bavljenja glazbom, koje se odvijalo pod okriljem Muzičke omladine. Na primjeru rada pulskog ogranka u prvih deset godina djelovanja, razmatrat će se estetske kategorije oblikovanja programa  kroz različite aktivnosti. Istraživanje se temelji na uvidu u dostupne primarne izvore (dokumentacija Arhiva Jugoslavije i Hrvatske glazbene mladeži Zagreb),  kritičkom čitanju novinskih izvora koji odražavaju službeni diskurs kulturne politike, te na analizi glazbenih praksi koje iz nje proizlaze.

 

Kliofest 2022.: tribina o desetogodišnjici CKPIS-a

Na Festivalu povijesti Kliofest, koji se odvijao u prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u srijedu, 18. svibnja 2022., održana je tribina pod naslovom Deset godina Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma u Puli. Sudjelovali su Anita Buhin i Igor Duda iz CKPIS-a te Branimir Janković i Snježana Koren s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a razgovor je moderirala Magdalena Najbar-Agičić. Snimka tribine dostupna je na kanalu Kliofesta.

 

Everyday Life in State-Socialist Societies

Na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, u organizaciji Rosa Luxemburg Foundation Southeast Europe i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma, od 12. do 15. svibnja 2022. održan je međunarodni znanstveni skup Everyday Life in State-Socialist Societies čija je tema bila povijest svakodnevnog života u socijalističkim društvima (program).

Tri pozvana predavanja (Igor Duda, Marsha Siefert, Martha Lampland) i okrugli stol prenosili su se putem interneta (Youtube ili Facebook). Snimke pogledajte na CKPIS playlisti:

Skup su intervjuom najavili Marcel van der Linden i Alina-Sandra Cucu: What Was Life Like in Socialism? An upcoming conference brings together young historians from around Europe.

U Puli su rad skupa popratili Radio Rojc (Svakodnevni život u socijalističkim društvima) i Istra24 (Pulsko sveučilište na međunarodnoj konferenciji ugostilo brojne ugledne povjesničare).

Ustanove partneri bili su Fakultet za sociologiju i socijalni rad Sveučilišta Babeș-Bolyai (Cluj-Napoca), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Međunarodni institut za društvenu povijest (IISG, Amsterdam),  Leibnizov Institut za studije istočne i jugoistočne Europe (IOS, Regensburg), Odjel za rodne studije i Odjel za povijest Srednjoeuropskog sveučilišta (CEU, Beč i Budimpešta).

Na prostoru, opremi i suradnji CKPIS zahvaljuje Fakultetu ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković”, Filozofskom fakultetu i SRIC-u.

 

Ljetni semestar CKPIS-a: Boris Koroman

U ovogodišnjem Ljetnom semestru CKPIS-a, ciklusu predavanja povodom desete godišnjice Centra, peti je predavač Boris Koroman s temom Mjesto pripovijesti i ne-mjesto stvarnosti. Predavanje će se održati u utorak, 10. svibnja 2022., u 18.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/lad-fcf-rpe-ydv.

U izlaganju se problematizira (i vlastita) pozicija književnog povjesničara u pokušajima iznalaženja analitičkih obuhvata romaneskne (i ine, prozne i intermedijalne) produkcije koji bi se pokazali relevantnima za vrijeme u kojem nastaju i koje tematiziraju. Temeljno pitanje koje se postavlja u izlaganju jest: ako su književnim povjesničarkama i povjesničarima dostupni korisni alati za pristupanje problemu "stvarnosne proze" ili "proze mimetičkog impulsa", kakva se nova pitanja otvaraju u vremenu u kojem pojam "stvarnosti" postaje krajnje problematičan i analitički nedovoljno dostupan? Kako se kompleksna mreža novih odnosa na relacijama ekonomija-mediji-novi mediji-fikcija i stvarnost odražava na polje kulture i gdje je tu moguće smjestiti književnost i povijest književnosti?

 

Ljetni semestar CKPIS-a: Sara Žerić

Najmlađa suradnica CKPIS-a Sara Žerić, doktorandica na Sveučilištu u Regensburgu, u ciklusu Ljetni semestar CKPIS-a nastupa s temom Utjecaj gastarbajtera na gospodarski i društveni život Imotske krajine (1968–1989). Predavanje će se održati u utorak, 26. travnja 2022., u 18.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/and-gdp-arf.

U ovome će predavanju biti prikazano kako su stanovnici Imotske krajine, koji su bili privremeno zaposleni u inozemstvu (tzv. gastarbajteri), utjecali na gospodarski i društveni život svojega rodnog mjesta u razdoblju socijalizma. Općina Imotski bila je poznata po najvišoj stopi iseljavanja u Europi. Na svakog zaposlenog kod kuće dolazilo je troje zaposlenih u inozemstvu. Međutim, Imotski je slavu u europskim razmjerima stekao nakon otvaranja prve "devizne fabrike" – tvornice "Pionirka“. Upravo zbog toga u fokusu ovog predavanja bit će tzv. devizne tvornice, odnosno mala industrijska poduzeća koja su osnovana ili znatno proširena udruženom štednjom gastarbajtera. Nakon otvaranja prve "devizne fabrike" u Imotskom, one se otvaraju i u drugim dijelovima Jugoslavije. Gastarbajteri su se redovito vraćali u Jugoslaviju u posjete, izlažući novostečeno bogatstvo i dijeleći darove prijateljima i obitelji. Štoviše, gradili su i unaprijeđivali svoje kuće, ulagali, moderno se odijevali, vozili lijepe automobile, unosili zapadnjačke uzore u stanovanje. Dakle, trebamo li pretpostaviti da su gastarbajteri odigrali ulogu u modernizaciji i je li njihova prisutnost preobrazila svakodnevni život malih sredina?

 

Ljetni semestar CKPIS-a: Anita Buhin

U ciklusu online predavanja Ljetni semestar CKPIS-a treća tema nosi naslov (Ne)uspjesi samoupravnog preobražaja kulture na lokalnoj razini i o njoj će govoriti Anita Buhin, naslovna poslijedoktorandica na pulskom sveučilištu i suradnica na projektu Mikrosocijalizam. Predavanje će se održati u utorak, 12. travnja 2022., u 18.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/and-gdp-arf.

Pitanje sudjelovanja radnika u kulturi, kako u njezinome stvaranju tako i u konzumiranju kulturnih sadržaja, jedno je od ključnih pitanja jugoslavenske kulturne politike koje se već od 1950-ih pokušavalo riješiti tzv. demokratizacijom kulture. Polazište ovog predavanje bit će promjene u kulturi koje dolaze s novim Ustavom 1974. godine i donošenjem Zakona o udruženom radu 1976., koji su predvidjeli tzv. samoupravni preobražaj kulture kroz osnivanje samoupravnih interesnih zajednica (SIZ) kulture i uspostavljanja slobodne razmjene rada između kulturnih radnika i radnika u OUR-ima materijalne proizvodnje i građana u mjesnim zajednicama. Na primjeru dviju općina, Pule i Karlovca, obje s važnom industrijom poput Uljanika i Jugoturbine, analizirat će se uspjesi i neuspjesi ovog najradikalnijeg zahvata u demokratizaciju kulturne politike u drugoj polovici 1970-ih i 1980-ih.

 

Ljetni semestar CKPIS-a: Tina Filipović

Druga su tema Ljetnog semestra CKPIS-a, ciklusa online predavanja kojim se ove godine obilježava deseta godišnjica rada Centra, Političke prakse SUBNOR-a i lokalni aktivizam boraca u kasnome socijalizmu, o čemu će govoriti Tina Filipović, doktorandica na projektu Mikrosocijalizam. Predavanje će se održati u utorak, 29. ožujka 2022., u 18.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/and-gdp-arf.

U ovome će predavanju biti prikazane osnovne karakteristike političke djelatnosti partizanskih veterana i njihova participacija, odnosno aktivizam u političkom i društvenom životu općina u 1970-ima i 1980-ima. Na primjerima SUBNOR-a Labina i Siska analizirat će se borački zahtjevi, prijedlozi, protesti i kritike upućene lokalnim i republičkim strukturama moći, i tako pružiti detaljniji uvid u položaj i utjecaj ove društveno-političke organizacije u jugoslavenskome socijalističkom društvu.

 

Ljetni semestar CKPIS-a: Andrea Matošević

Ciklus online predavanja Ljetni semestar CKPIS-a, kojim se ove godine obilježava deseta godišnjica rada Centra, otvara Andrea Matošević s temom Kako da naš radni čovjek privuče pažnju dokumentarista? Od trudbeničke homoerotike do kolektivnih uspjeha 1960-ih i 1970-ih na dokumentarnom filmu. Predavanje će se održati u utorak, 15. ožujka 2022., u 18.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/and-gdp-arf.

U predavanju će na odabranim primjerima biti govora o prikazu rada i radništva na dokumentarnim filmovima snimljenim 1960-ih i 1970-ih godina. Iako će se analizirati filmovi koji proizlaze iz različitih grana djelatnosti poput Tovariša (Vojko Duletič, 1964.), Pulskih navoza (Branko Bauer, 1970.), Amerikanke (Zoran Tadić, 1970.) itd., odnosno teške industrije, ali i omladinske kulture, njihova će temeljna odrednica biti autorski uvid u različita lica moderniteta na ovim prostorima.

 

Ljetni semestar CKPIS-a

Od ožujka do lipnja, svakog drugog utorka, Ljetni semestar CKPIS-a ove godine donosi ciklus javnih online predavanja istraživača i suradnika našega Centra čime obilježavamo desetu godišnjicu rada.

 

Nebojša Jovanović: Branko Ćopić u jugoslavenskom filmu

Četvrti i posljednji gost Zimskog semestra CKPIS-a je Nebojša Jovanović, asistent na Odsjeku za produkciju Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, koji će govoriti na temu Branko Ćopić u jugoslavenskom filmu. Predavanje će se održati u ponedjeljak, 17. siječnja 2022., u 18.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/and-gdp-arf.

Branko Ćopić ušao je jugoslavensku kinematografiju kako vlastitim scenarističkim doprinosom, tako i adaptacijama romana i zbirki pripovjedaka koje su mu priskrbile status najpopularnijeg i najčitanijeg pisca socijalističke Jugoslavije. Predavanje će ocrtati kako primjeri filmskog Ćopića hvataju neke od glavnih tendencija u jugoslavenskoj kinematografiji: od socrealizma filmova Živjeće ovaj narod i Major Bauk, karakterističan za "prvu petoljetku" jugoslavenskog filma, preko mainstream adaptacija njegovih najpopularnijih naslova i ciklusa poput Nikoletine Bursaća, Orlovi rano lete i Hajdučkih vremena, do pseudo-crnovalnog Gluvog baruta, koji je u adaptaciji Ćopića otišao u njegovu potpunu negaciju. Dominantna doxa o Ćopiću - pisac nevine i sunčane dječje pastorale - previđa da je on kroz svoju književnost neprestano problematizirao proturječnosti i antagonizme jugoslavenske revolucije. Otud će izlaganje postaviti i pitanje: ukazuje li filmski Ćopić - kroz vlastite scenarije ili kroz interpretaciju drugih reditelja i scenarista - na mrtvouzice socijalističke Jugoslavije?

Nebojša Jovanović je asistent na Odsjeku za produkciju Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. U fokusu njegovog interesa je historija jugoslavenske kinematografije, istražena i interpretirana u feminističkoj, psihoanalitičkoj i marksističkoj optici.

 

Ildiko Erdei: Šta je nama „Pozorište u kući“?

Treće predavanje u Zimskom semestru CKPIS-a održat će Ildiko Erdei, redovita profesorica na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Na temu Šta je nama „Pozorište u kući“? – refleksije o antropološkom istraživanju jedne televizijske serije govorit će u ponedjeljak, 13. prosinca 2021., u 18.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/and-gdp-arf.

TV serija „Pozorište u kući“ autora Novaka Novaka, koja je tokom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka emitovana širom jugoslovenskog televizijskog prostora, bila je prvi jugoslovenski sitkom. Kroz pet sezona emitovanja i mnogobrojne reprize zabeležila je rekordnu gledanost i uticala na reprezentaciju moderne porodice i modernog života u socijalističkoj Jugoslaviji toga vremena. Moje istraživanje ove TV serije moglo bi se nazvati istorijskom etnografijom; obuhvatilo je „socijalni prostor televizije“ unutar koga su se, u specifičnom istorijskom trenutku i društvenom okruženju – nakon studentskih protesta 1968. i neposredno nakon Titovog „Pisma“ 1972. godine – odvijali proizvodnja, cirkulacija i potrošnja/recepcija „Pozorišta“. Istraživanje je pokazalo da je seriju moguće čitati kao artefakt jednog vremena, svedočanstvo o odnosu medija (televizije), humora i politike u procesu legitimisanja poretka, ali da se ona takođe može koristiti kao izvor za razumevanje kontradikcija socijalističke modernosti na nivou svakodnevice, u „osnovnoj ćeliji društva“ – porodici.

Ildiko Erdei je redovna profesorka na Odeljenju za etnologiju i antropologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Doktorirala je iz oblasti antropologije potrošnje, a oblasti njenih interesovanja su studije materijalne kulture i potrošnje, mediji i nove informacione i komunikacione tehnologije, savremeni politički rituali, kulturalna ekonomija u socijalizmu i postsocijalizmu. U centru njenih istraživanja stoje pitanja odnosa moći i reprezentacije,  društvenog sećanja i zaboravljanja, odnosa potrošnje i identiteta, socijalnog raslojavanja i razlikovanja. Autorka je knjiga „Antropologija potrošnje“ (Biblioteka XX vek, 2008), "Čekajući Ikeu: potrošačka kultura u postsocijalizmu i pre njega" (SGC, 2012), "Čekajući Ikeu: od tačkica do ikeizacije" (novo, dopunjeno izdanje, Evoluta, 2018), "Moderni život u udarnom terminu: televizija, humor i politika  u socijalističkoj Jugoslaviji" (Evoluta, 2020), i više radova koji su objavljivani u domaćim i stranim publikacijama i časopisima.

 

Ana Rajković Pejić: Identitet hrvatskih aktivistkinja u međuraću

Druga gošća Zimskog semestra CKPIS-a je Ana Rajković Pejić koja će održati predavanje pod naslovom Između „neporočne Hrvatice“ i „muške Mare“. Identitet hrvatskih aktivistkinja između dvaju svjetskih ratova. Očekujemo vas u četvrtak, 25. studenog 2021., u 18.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/and-gdp-arf.

Iako žene u međuratnoj Jugoslaviji nisu ostvarile pravo glasa, što je uvelike pridonijelo njihovoj društveno-političkoj marginaliziranosti, one su itekako bile angažirane u okvirima koji su prelazili njihove kućne pragove. Na tragu navedenog osnivale su različite vrste društava, pokretale novine i časopise, organizirale prosvjetne skupove i potpisivanje peticije, prenosile ilegalne komunističke materijale, financirale različite oblike agitacije i sl. Ipak, njihovo je djelovanje nastupalo s različitih ideoloških pozicija, od konzervativnih i tradicionalnih do progresivnih i radničkih. Predavanje će predstaviti različite oblike rodnog uvjetovanog aktivizma kao i teškoće s kojima su se žene tada susretale s naglaskom na radnice i njihov socio-ekonomski položaj.

Ana Rajković Pejić diplomski studij završila je na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Doktorski rad obranila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Ideološki prijepori u radničkom pokretu u Osijeku (1918.-1939.) pod mentorstvom prof. dr. sc. Tvrtka Jakovine. Uže znanstveno područje interesa joj je socijalna i rodna povijest između dva svjetska rata. Od 2019. zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Autorica je monografije Dugi ženski marš. Položaj radnica i ženski aktivizam u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova (DAF, 2021.).

 

Marko Zubak: Klupska kultura zrelog i kasnog socijalizma

Marko Zubak prvi je gost Zimskog semestra CKPIS-a u ovoj akademskoj godini. Predavanje pod naslovom Klupska kultura zrelog i kasnog socijalizma održat će u ponedjeljak, 15. studenog 2021., u 18.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/and-gdp-arf.

U svojevrsnoj parafrazi ili, bolje rečeno, nadopuni koncepta Sarah Thornton, socijalistička klupska kultura odnosi se na brojne i raznolike prostore namijenjene kolektivnom konzumiranju popularne glazbe, od državnih omladinskih klubova do klasičnih diskoteka, iznikle u socijalističkoj Jugoslaviji od druge polovice 1960-ih godina. Takva socijalistička klupska kultura u središtu je predavanja Marka Zubaka: što se zna o njoj, tko se njome i na koji način dosad bavio, i što nam istraživanje ovog naizgled marginalnog fenomena može reći o kompleksnim realnostima zrelog i kasnog socijalizma.

Marko Zubak završio je studij povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je za vrijeme studija radio u redakciji kulture na Radiju 101. Magistrirao je i doktorirao na Central European Universityju u Budimpešti s tezom o omladinskom tisku. Trenutno radi kao znanstveni istraživač na zagrebačkom Hrvatskom institutu za povijest gdje se prvenstveno bavi popularnom, alternativnom i omladinskom kulturnom i medijima u zrelom i kasnom socijalizmu. Nedavno mu je izašla monografija o omladinskom tisku (The Yugoslav Youth Press (1968-1980): Student Movements, Youth Subcultures and Alternative Communist Media, Srednja Europa, 2018), a posljednje publikacije bave se klupskom kulturom kasnog socijalizma koju proučava i u sklopu COST Action NEP4DISSENT posvećenom kulturama otpora u socijalističkim državama Istočne Europe. Autor je i dviju izložbi, Omladinski tisak kao underground press (1968-1972) te Ostati živ: Socijalistička disko kultura koje su dosad postavljene u Zagrebu, Rijeci, Puli i Beogradu, dok je surađivao na izložbama drugih muzeja od Muzeja grada Zagreba do House of European History u Bruxellesu. Predavao je na Hrvatskim studijima u Zagrebu, Central European Universityju u Budimpešti, te posljednje tri godine na Institutu za kulturnu analizu Alpen-Adria Universitäta u Klagenfurtu.

 

Zimski semestar CKPIS-a

U ciklusu online javnih predavanja pod nazivom Zimski semestar CKPIS-a od studenog do siječnja nastupit će četiri gostujuća predavača: Marko Zubak (Hrvatski institut za povijest u Zagrebu), Ana Rajković Pejić (Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu), Ildiko Erdei (Filozofski fakultet u Beogradu) i Nebojša Jovanović (Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu).

 

Održan 5. Socijalizam na klupi

Nastavljajući niz dvogodišnjih konferencija, u organizaciji CKPIS-a od 30. rujna do 2. listopada 2021. održan je Peti međunarodni znanstveni skup Socijalizam na klupi, ovoga puta na temu Antifašizam. Program je uključivao 131 sudionika, 103 izlaganja u 20 sekcija, 3 pozvana predavača, 2 okrugla stola, 3 predstavljanja knjiga. Pozvani predavači bili su Darko Dukovski (Rijeka), Ivo Goldstein (Zagreb) i Rastko Močnik (Ljubljana). Na mrežnim stranicama skupa dostupni su knjiga sažetaka, raspored izlaganja i druge informacije. Skup je u potpunosti održan preko platforme Zoom, u četiri virtualne dvorane. Snimke svih plenarnih dijelova programa dostupne su na internetu: Youtube i Facebook CKPIS-a.

 

Održana 7. Doktorska radionica CKPIS-a i FFPU-a

Mikrohistorija socijalizma bila je tema 7. Doktorske radionice Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Puli, održane od 25. do 28. kolovoza 2021. na pulskom sveučilištu, uz prisutnost dvadesetak sudionika.

Doktorandice i doktorandi, koji su bili sudionici ovogodišnje radionice, polaze poslijediplomske studije povijesti ili bliskih humanističkih i društvenih znanosti na trinaest sveučilišta (North Carolina – Chapel Hill, Princeton, Oxford, Giessen, Köln, Regensburg, Prag, Varšava, Pečuh, Bologna, Ljubljana, Zagreb, Beograd).

Ovogodišnja tema potekla je iz istraživačkoga projekta Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma: Hrvatska 1970-1990. (Mikrosocijalizam), koji financira Hrvatska zaklada za znanost i kojim se promatraju društveni, kulturni, politički i ekonomski procesi na mikrorazini, u općinama koje su odabrane kao studije slučaja. Međutim, izlaganja na radionici obrađivala su prostor i vrijeme šire od onoga određenoga projektom. Mikropovijesni pogled u niz studija slučaja iz srednje i istočne Europe, u razdoblje od sredine dvadesetoga stoljeća do postsocijalizma, bio je prilika za komparaciju i kontekstualizaciju te povezivanje rezultata projekta s istraživanjima poslijediplomskih studenata.

Predavači Chiara Bonfiglioli (Microhistories of aktivi žena: finding women's agency in the archives, 1950s-1970s), Anita Buhin (Culture from below: selfmanagerial transformation of culture on the local level), Saša Vejzagić (Formation of large production companies and the effects of the associated labour on their consolidation) te voditelj projekta i radionice Igor Duda (In pursuit of direct socialist democracy: local communities in Yugoslavia in the 1970s and 1980s) predstavili su dosadašnje rezultate istraživanja koja provode u sklopu projekta Mikrosocijalizam.

Organizacijski odbor činili su Igor Duda, Anita Buhin, Tina Filipović, Sara Žerić i gostujući student Nemanja Stanimirović (Central European University, Erasmus+ Traineeship). Financijsku potporu pružili su Sveučilište i Filozofski fakultet, a organizatori se posebno zahvaljuju Studentskom centru i osoblju Studentskog doma, u čijim je zatvorenim i otvorenim prostorima radionica održana, te Povijesnom i pomorskom muzeju Istre. Na mrežnoj stranici radionice dostupne su poveznice na program, fotografije i video priloge.